Život i doprinos baletu. Margarita Vasiljevna Froman (1888. – 1970.) bila je ugledna ruska balerina, koreografkinja i učiteljica, čije je ime usko povezano s razvojem baleta u Rusiji, Latviji i Hrvatskoj. Njezina kreativnost i inovativan pristup učinili su je ključnom osobom u povijesti svjetskog baleta. Dala je značajan doprinos kulturi, vodeći baletne kompanije i postavljajući klasična i suvremena djela koja su i danas dio repertoara mnogih kazališta.
Rani život i obrazovanje. Margarita Froman rođena je 6. srpnja 1888. u Moskvi u obitelji s bogatim kulturnim tradicijama. Njezin otac bio je baletan i operni pjevač, a majka poznata glumica. Uronjena u svijet umjetnosti od djetinjstva, Froman je od malih nogu pokazivala živo zanimanje za ples. Godine 1898. upisala se u Moskovsku kazališnu školu (danas Moskovska državna akademija za koreografiju), gdje je započela svoje profesionalno baletno obrazovanje. Njezin talent, izvrsna tehnika i emocionalna ekspresivnost učinili su je jednom od najperspektivnijih studentica.
Karijera i rad.
Započevši karijeru u Boljšoj teatru, Marguerite Froman brzo se etablirala kao živahna i obećavajuća balerina. Međutim, strast za inovacijama navela ju je da traži nove prilike izvan Rusije. Početkom 20. stoljeća preselila se u Rigu, gdje je osnovala i vodila Baletnu družinu Riške opere. U Latviji se istaknula i kao talentirana učiteljica, mentorirajući cijelu generaciju plesača koji su kasnije postali poznati umjetnici. Froman je nastojala sintetizirati klasični balet s modernim elementima, stvarajući jedinstvene koreografske produkcije.

Selidba u Hrvatsku.
Godine 1921. Margarita Froman preselila se u Zagreb, gdje je postala ravnateljica baleta Hrvatskog narodnog kazališta. Upravo je ovdje ostavila jedan od najznačajnijih tragova u svojoj karijeri. Pod njezinim vodstvom družina je dosegla nove visine, a Hrvatski balet postao je dio međunarodne kulturne scene. Froman je prva hrvatskoj publici predstavila djela klasičnog baleta svjetske klase. Godine 1923. postavila je Labuđe jezero Petra T. I. Čajkovskog, a 1931. Orašara. Ove su produkcije postale značajni događaji u hrvatskom kulturnom životu i učvrstile ugled Hrvatskog narodnog kazališta kao jednog od vodećih europskih kazališta. Godine 1935. Froman je također postavila balet Lečetarsko srce (Srce plesa), koji je uglazbio hrvatski skladatelj Krešimir Baranović, što je bio prekretnica u razvoju nacionalnog baleta u Hrvatskoj. Njezin rad na ovoj produkciji naglašava Fromaninu predanost razvoju ne samo klasike već i podršci lokalnim umjetnicima i kreativnim snagama. Doprinos kulturi: Margarita Froman dala je značajan doprinos razvoju baleta u Hrvatskoj. Njezin rad s Hrvatskim narodnim kazalištem stvorio je čvrste temelje za buduće generacije baletnih plesača i koreografa. Ne samo da je u svoje produkcije unijela međunarodne standarde, već je i osnovala profesionalnu plesnu školu koja i dalje utječe na hrvatsku kulturu. Froman se istaknula i kao izvanredna učiteljica. Njezini su je učenici s ljubavlju pamtili kao inspirativnu figuru koja se isticala u baletu i posjedovala duboko razumijevanje baletne umjetnosti. Posljednje godine i sjećanje.
Margarita Froman veći dio života provela je u Hrvatskoj, gdje su njezina umjetnost i inovativni duh ostavili neizbrisiv trag. Umrla je 1970. u Bostonu, SAD. Njezino nasljeđe živi kroz produkcije koje je donijela na pozornicu i generacije plesača koje je mentorirala. Margarita Froman zauvijek će ostati jedna od središnjih figura baleta 20. stoljeća, čiji je rad imao dubok utjecaj na kulturni život ne samo Rusije, već i Latvije i Hrvatske.